Četvrt stoljeća kritičkog promišljanja

-

Iste one 1998. kad je završena mirna reintegracija Podunavlja u Đakovu su se u organizaciji Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske sastali književni kritičari kako bi razgovarali o brojnim temama koji se kritike tiču. Bio je to skup intelektualnih i kritičarskih teškaša, koji su se u nekim mišljenjima zasigurno razilazili, ali su se uvažavali. Sjedili su tako za istim stolom Stanislav Marijanović, koji je među ostalim bio dekan osječkog Pedagoškog fakulteta i rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, akademik Ante Stamać, tadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika, zatim Branimir Donat, Igor Mandić, Velimir Visković, Vlaho Bogišić, Božidar Petrač, Hrvojka Mihanović Salopek, Helena Sablić Tomić, Dubravka Težak, Hrvoje Miletić i Goran Rem, koji je do danas redovito uz Susrete. Na Susretima je bio i Mirko Ćurić, tada kao član Poglavarstva Grada Đakova zadužen za kulturu te sadašnji predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK i predsjednik Organizacijskog odbora susreta.

Tadašnji predsjednik đakovačkog ogranka Matice hrvatske Marinko Zirdum poželio je da skup ne bude prvi i posljednji, što se i ostvarilo.

Plakat ovogodišnje manifestacije

Sudionici 25 Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara / Snimio Krunoslav Biberović

Jubilarni susreti

Četvrt stoljeća poslije, i dalje u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske te u suorganizaciji Centra za kulturu Đakovo i Gradske knjižnice i čitaonice Đakovo u Strossmayerovu su gradu 23. i 24. lipnja održani 25. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. Prvog dana program je održan u đakovačkom Hrvatskom domu, a otvoren je pozdravnim govorima izaslanika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku Dražena Kušena, predsjednika Društva hrvatskih književnika Zlatka Krilića, predsjednika OMH u Đakovu Roberta Francema, predstavnice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarine Čeliković te predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivana Bakovića. Zanimljiva književna večer donijela je filmski zapis s 1. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara koji je snimio Zlatko Mesić, predstavljanje nove knjige Josipa Cvenića prigodom sedamdeset godina života, u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske Gradonačelnik u secesiji, koju su uz autora predstavili Vlasta Markasović i Stjepan Tomaš te veoma zanimljiv okrugli stol Hrvatska književna kritika u proteklih 25 godina, koji je donio razne poglede na kritičarsku praksu, njezinu sadašnjost i budućnost. Sudjelovali su Goran Rem, Jasna Horvat, Franjo Nagulov, Davor Ivankovac, Ivan Baković i Ivan Sivrić. Program je moderirao Mirko Ćurić, koji je istaknuo kako su susreti pokrenuti da se „omogući stalno pregledno praćenje hrvatskog književnog stvaralaštva i proizvodnje, pjesničke, dramske i kritičke, da se njezin značenjski sustav svake godine kritički predoči i vrednuje, da se sustavno pridonosi ugledu i značenju hrvatske književnosti, književne kritike i kritičara koji ustrajno djeluju i posreduju između pisaca i čitatelja u periodici i medijima, da književne vrijednosti izađu na vidjelo, kao i da se potiče, prosuđuje i unapređuje razvoj i smjerovi književne kritike u Republici Hrvatskoj“.

Dražen Kušen Anđela Vidović dobitnica Povelje uspješnosti Julija Benešića Robert Francem

Goran Rem predsjednik Povjerenstva za dodjelu Nagrade Julija Benešića Zlatko Krilić i dobitnica Željka Lovrenčić

Kao i svake godine, na kraju prvog dana Susreta, dodijeljene su nagrade – Nagrada Julija Benešića, za najbolju knjigu književnih kritika hrvatskoga književnog kritičara objavljenu između dvaju susreta i Povelja uspješnosti Julija Benešića, koja se dodjeljuje književnom kritičaru s područja Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, za knjigu kritika ili niz od najmanje deset kritika. Nagradu Julija Benešića dobila je Željka Lovrenčić, za knjigu Samo kritično, molim! (Biakova, Zagreb, 2021). Predsjednik stručnog prosudbenog povjerenstva Goran Rem među ostalim je rekao da je knjiga „koju Susreti ove godine nagrađuju najdiscipliniranije iz žanra prikazivačke kritike. Interesi knjige ne kreću se centrom hrvatske književnosti, uz dvije-tri iznimke, uz knjige dvoje-troje autora, dakle je riječ o knjizi interesa za rubove, za afirmaciju onoga što je i samo afirmacija rubova“ te knjiga kojom Susreti „dobivaju artikuliran i žanrovski uzorit svezak kritika koje su rad jasnih i relevantnih signala o mjestima na kojima nesumnjivo može prebivati posvećen kritičarski učinak.“ Povelja uspješnosti Julija Benešića pripala je Anđeli Vidović, i to za niz kazališnih kritika, koje objavljuje i u Vijencu. Nagradu je u ime povjerenstva obrazložio Ivan Trojan, dekan osječkog Filozofskog fakulteta, koji je napisao da je nagrađena kritičarka „neizostavni dio sada već prepoznatljive generacije mladih hrvatskih kazališnih kritičara koji poznajući povijest i dosege kazališne semiotike na predstavu gledaju kao na epistemologiju svih teatroloških disciplina te pokušavaju svjesno i sustavno analizirati kazališni čin, u najširem smislu te riječi, s nakanom da se tipičnim semiološkim sredstvima opiše njegovo funkcioniranje kao značenjskog i komunikacijskog fenomena.“ Prvu večer programa glazbenim programom popratili su sopranistica Helena Mamić (također i pjesnikinja te liječnica), uz klavirsku pratnju Darija Kusture.

Predstavljanje zbornika
i knjiga

Drugi dan programa donio je predstavljanje zbornika i knjiga u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo. Katarina Čeliković predstavila je Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXII (Hrvatska književna kritika u Vojvodini), Ivan Sivrić, Srećko Marijanović i Ivan Baković predstavili su Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXIII (Hrvatska književna kritika u Bosni i Hercegovini), dok je Goran Rem predstavio Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXIV (Dvadeset i pet godina Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara). Nakon zbornika Ivan Baković i Ivan Sivrić predstavili su i ratni roman Srećka Marijanovića Bezimeni (DHK HB, 2022), dok je sam autor pročitao i ulomak romana. Potom su Mirko Ćurić i Katarina Čeliković predstavili njezinu knjigu Književnost u zrcalima – ogledi književnosti Hrvata u Vojvodini (ZKVH, 2021), a za kraj ostavljeno je predstavljanje pjesničke zbirke Helene Mamić Stara duša u ruhu avangarde, koju je uz autoricu predstavio Mirko Ćurić. U glazbenom dijelu predstavili su se Sanja Hajduković i Josip Molnar. Ovogodišnji Susreti, kao uostalom i prethodni, potvrdili su da je hrvatska književna kritika u Đakovu pronašla svoj dom. To potvrđuju brojni gosti koji se rado odazivaju, dobitnici nagrada koji ih s ponosom bilježe u biografijama te izdanja koja prate manifestaciju, ostajući kao ukoričen trag kritičarske prakse jednog vremena, njezinih problema, mogućnosti i rješenja.